Veliki broj poslodavaca u Crnoj Gori radnike zapošljava na određeno vrijeme, a taj procenat se ponekad penje i do 90 odsto zaposlenih. Prema ocjenama Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Zakon o radu stavlja radnike u ropski položaj, a poslodavcima omogućava ekstra-profit. Sindikat traži da se ograniči zapošljavanje na određeno vrijeme, odnosno, da se postavi vremensko ograničenje na takav način zapošljavanja, kao i da se odrede radna mjesta na kojima bi se zapošljavalo na određeno vrijeme. Vlada, međutim, ne prihvata takve predloge, već se zalaže da se u Zakonu o radu zadrže rješenja po kojima nema ograničavanja prakse zapošljavanja na određeno vrijeme. Socijalni savjet, u kome su predstavnici Vlade, Unije poslodavaca i Saveza sindikata, prošle sedmice nije uspio da se dogovori o izmjenama Zakona o radu, čiji predlog favorizuje interese poslodavaca.
Veliki broj poslodavaca u Crnoj Gori radnike zapošljava na određeno vrijeme, a taj procenat se ponekad penje i do 90 odsto zaposlenih, podatak je Saveza sindikata Crne Gore.
Prema ocjenama Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Zakon o radu stavlja radnike u ropski položaj, a poslodavcima omogućava ekstra-profit.
Sindikat traži da se ograniči zapošljavanje na određeno vrijeme, odnosno, da se postavi vremensko ograničenje na takav način zapošljavanja, kao i da se odrede radna mjesta na kojima bi se zapošljavalo na određeno vrijeme.
Vlada, međutim, ne prihvata takve predloge, već se zalaže da se u Zakonu o radu zadrže rješenja po kojima nema ograničavanja prakse zapošljavanja na određeno vrijeme.
Socijalni savjet, u kome su predstavnici Vlade, Unije poslodavaca i Saveza sindikata, prošle sedmice nije uspio da se dogovori o izmjenama Zakona o radu, čiji predlog favorizuje interese poslodavaca.
Sjednicom je predsjedavao ministar rada i socijalnog staranja i predsjednik Socijalnog savjeta Crne Gore dr Suad Numanović. Raspravljalo se o kategoriji minulog rada, zatim o mijenjanju odredbi kojima je uređeno zaključivanje ugovora na određeno i neodređeno vrijeme, kao i o uvođenju dva opšta kolektivna ugovora za javni i privatni sektor.
Iznjet je i predlog da se zadrže rješenja iz postojećeg Zakona o radu, odnosno da predmet izmjena i dopuna ne budu članovi koja se tiču minulog rada, ugovora na određeno i neodređeno vrijeme, kao i da postoji jedan opšti kolektivni ugovor, socijalni partneri nijesu postigli konsenzus.
Predstavnici Vlade i Unije poslodavaca su bili saglasni sa ovim predlogom.